Timozin alfa-1 (timalfasin): dokazi, rizici i pravni status

Šta je timozin alfa-1 i kako djeluje?

Timozin alfa-1 (timalfasin) je peptid, djelatna tvar lijeka Zadaxin, koji ima nacionalno odobrenje u Italiji, ali nema odobrenje za cijelu EU^{[9], [12]}. Cochraneov pregled obrađuje ga među timusnim peptidima^[4].

Provjereni izvori opisuju ga kao tvar koja mijenja imunološki odgovor; analiza podskupina u najvećoj studiji pokazuje da takav učinak nije nužno povoljan za sve^[1]. Pregledni članak iz 2025. godine opisuje ponajprije mehanizme i zaključuje da su potrebna daljnja istraživanja učinkovitosti i sigurnosti kod starijih^[7]. Detaljniji opis djelovanja zato ovdje ne navodimo.

Prema talijanskoj bazi lijekova Zadaxin se izdaje na recept i daje potkožno (supkutano) ili u mišić^[9]. Odobrenu indikaciju u Italiji nismo mogli provjeriti, pa je ne navodimo. Podaci iz studija vrijede za registrirani lijek u bolnici, a ne za pripravke koji se nude izvan ljekarni.

Šta pokazuju istraživanja o timozinu alfa-1?

Istraživanja na ljudima postoje, ali kod sepse, raka i COVID-19 studije nisu pokazale statistički značajan učinak ili ga najkvalitetnija studija nije potvrdila^{[1], [4], [5]}. Ocjena B Ocjena B: Ograničeni dokazi kod pet namjena zato govori samo da studije na ljudima postoje, a ne da je korist dokazana.

Kod sepse najveća studija nije pokazala razliku u smrtnosti. U randomiziranoj, dvostruko slijepoj studiji s 1106 odraslih u 22 centra u Kini 28-dnevna smrtnost bila je 23,4 % uz timozin alfa-1 i 24,1 % uz placebo^[1]. Metaanaliza 11 randomiziranih studija ukupno je pokazala manju smrtnost, ali u podskupinama kvalitetnih i multicentričnih studija koristi nije bilo; autori navode da je uzorak premalen^[2].

Kao dodatak liječenju raka timozin alfa-1 nije pokazao statistički značajan učinak na preživljenje; autori Cochraneovog sustavnog pregleda iz 2011. godine govore samo o trendu. Pregled je obuhvatio 26 randomiziranih studija timusnih peptida uz kemoterapiju ili zračenje, od toga šest sa sintetskim peptidima, a većina je imala barem umjeren rizik pristranosti^[4].

Kod COVID-19 metaanaliza iz 2023. godine (9 studija, 5352 pacijenta) nije pokazala statistički značajan učinak na smrtnost. Autori zaključuju da rezultati ne podržavaju primjenu kod hospitaliziranih odraslih^[5].

Kod kroničnog hepatitisa B dokazi su ograničeni i neujednačeni. Metaanaliza iz 2008. godine obuhvatila je četiri male randomizirane studije s ukupno 199 pacijenata, u kojima je timozin alfa-1 uspoređen s interferonom alfa: na kraju liječenja potpuni odgovor bio je rjeđi nego uz interferon, a pola godine nakon njega češći. Usporedbi s današnjim antivirusnim lijekovima u njoj nema^[3].

Za odgovor na cijepljenje protiv gripe kod starijih pregledni članak iz 2011. godine navodi da je u više studija uz istodobnu primjenu timozina alfa-1 uočen bolji odgovor na cjepivo, i dodaje da su potrebne daljnje studije^[6]. Pojedinačne studije nismo pregledali, pa je ocjena oprezna.

Za opće jačanje imunološkog sustava kod zdravih i usporavanje starenja ocjena je D Ocjena D: Bez dokaza: studije koje bi kod zdravih odraslih pokazale manje infekcija, duži život ili sporije starenje nismo našli^[7].

Koji su rizici i nuspojave timozina alfa-1?

U studijama kod teško bolesnih veće razlike u sigurnosti nisu uočene, ali o dugotrajnoj primjeni kod zdravih ljudi podataka nema. U najvećoj studiji kod sepse sigurnosni ishodi između timozina alfa-1 i placeba nisu se statistički značajno razlikovali, a Cochraneov pregled studija kod raka podnošljivost ocjenjuje kao dobru^{[1], [4]}. Ti podaci potječu iz kratkotrajnog bolničkog liječenja registriranim lijekom.

Analiza podskupina u istoj studiji naznačila je mogućnost različitog učinka ovisno o dobi: kod mlađih od 60 godina smrtnost je uz timozin alfa-1 bila viša nego uz placebo, a kod starijih nije^[1]. Analiza podskupina ne dokazuje uzročnost.

Pripravci koji se nude izvan ljekarni nisu pod nadzorom regulatora. Pregledni članak o peptidima u sportu navodi da su proizvodi s nereguliranog tržišta često pogrešno označeni ili onečišćeni; tvrdnja vrijedi za peptide općenito^[8].

Za sportaše: timozin alfa-1 na popisu zabranjenih tvari agencije WADA nije naveden poimence (naveden je timozin beta-4, koji je druga tvar), ali to nije dopuštenje. Popis nije iscrpan i više klasa obuhvata i nenavedene tvari^[10]. Status treba provjeriti kod antidopinške organizacije.

• U najvećoj studiji kod sepse sigurnosni ishodi između timozina alfa-1 i placeba nisu se statistički značajno razlikovali, a Cochraneov pregled studija kod raka podnošljivost ocjenjuje kao dobru. Ti podaci potječu iz kratkotrajnog bolničkog liječenja teško bolesnih registriranim lijekom; o dugotrajnoj primjeni kod zdravih ljudi ne govore ništa.^[1][4]
• Timozin alfa-1 nema odobrenje za stavljanje u promet koje bi vrijedilo u cijeloj EU: u podacima Europske agencije za lijekove (EMA) ga nema, na što se odnosi oznaka "nije odobreno". Lijek s tom djelatnom tvari (Zadaxin) ipak ima nacionalno odobrenje u Italiji, državi članici EU, gdje se izdaje na recept. U Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji lijeka s timozinom alfa-1 nema u registrima lijekova. Pripravci koji se nude izvan ljekarni zato nisu pod nadzorom regulatora. Pregledni članak o peptidima u sportu navodi da su proizvodi s nereguliranog tržišta često pogrešno označeni ili onečišćeni; tvrdnja vrijedi za peptide općenito.^{[8][9][11][12][13][14][15]}
• U najvećoj studiji kod sepse analiza podskupina naznačila je mogućnost različitog učinka ovisno o dobi: kod mlađih od 60 godina smrtnost je uz timozin alfa-1 bila viša nego uz placebo, a kod starijih nije. Riječ je o analizi podskupina koja ne dokazuje uzročnost, ali pokazuje da učinak mijenjanja imunološkog odgovora nije nužno povoljan za sve.^[1]
• Za sportaše: timozin alfa-1 na popisu zabranjenih tvari WADA-e nije naveden poimence (naveden je timozin beta-4, koji je druga tvar), ali to nije dopuštenje. Popis nije iscrpan i više klasa obuhvata i nenavedene tvari. Status treba provjeriti kod antidopinške organizacije.^[10]

Je li timozin alfa-1 legalan u BiH, Hrvatskoj i regiji?

Timozin alfa-1 ni u Bosni i Hercegovini ni u Hrvatskoj nije lijek s odobrenjem za stavljanje u promet, ali to ne znači da je prodaja ili upotreba ove tvari dopuštena. Nije upisan u registar agencije ALMBiH i nema ga u bazi lijekova hrvatske agencije HALMED: pretraga po pojmovima timalfasin, timozin, thymosin i Zadaxin nije dala rezultate (stanje 11. 11. 2026.)^{[14], [13]}.

Oznaka “nije odobreno” na ovoj stranici odnosi se na odobrenje koje bi vrijedilo u cijeloj EU. Lijek Zadaxin prema bazi lijekova talijanske agencije AIFA ima nacionalno odobrenje u Italiji, državi članici EU; to odobrenje ne vrijedi ni u Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini^[9].

Isto vrijedi u Sloveniji i Srbiji. U slovenskoj Centralnoj bazi lijekova i u podacima Europske agencije za lijekove (EMA) timozina alfa-1 nema^{[11], [12]}, a nema ga ni u registrima srpske agencije ALIMS^{[15], [16]}. Tekst opisuje šta je zapisano u službenim registrima i nije pravni savjet.