Metodologija

Kako nastaje sadržaj?

Svaka stranica nastaje u tri koraka: prikupljanje činjenica, nezavisna provjera i pisanje. Sva tri koraka obavili su sustavi umjetne inteligencije prema uredničkim pravilima ove stranice; zdravstveni stručnjak ili pravnik sadržaj još nije pregledao. Činjenice o pojedinoj tvari prikupljene su u jednom zapisu: ocjene dokaza po namjenama upotrebe, rizici, pravni status po državama, status na popisu zabranjenih tvari u sportu i popis izvora. Iz tog zapisa nastaju kartica s ključnim činjenicama, tablice statusa i oznake s ocjenama.

Autor teksta čita samo provjeren zapis i ne dodaje nove činjenice. Ako činjenica nedostaje, najprije se dopunjava i provjerava zapis, a tek onda tekst. Gdje činjenicu nismo mogli potvrditi, stranica je kraća.

Kako ocjenjujemo dokaze?

Dokaze za svaku namjenu upotrebe ocjenjujemo jednom od četiri ocjene. Ocjena A znači više kvalitetnih randomiziranih studija na ljudima ili odobren lijek za tu namjenu. Ocjena B znači ograničene ili manje studije na ljudima. Ocjena C znači samo studije na životinjama ili laboratorijske studije. Ocjena D znači da objavljenih dokaza nema i da postoje samo anegdote.

Redoslijed slijedi ustaljeno načelo da svi dokazi nisu jednako vrijedni. Sustavi razina dokaza razvrstavaju studije prema vjerovatnoći pristranosti: najviše postavljaju randomizirane kontrolirane studije, a najniže serije slučajeva i mišljenja stručnjaka^[1]. U randomiziranoj studiji sudionici su u skupine raspoređeni nasumično, čime se nasumično raspoređuju i zbunjujući faktori koji bi mogli iskriviti rezultate^[1]. Takve se studije smatraju zlatnim standardom vrednovanja zdravstvenih intervencija, ako su primjereno osmišljene, provedene i opisane u izvještaju^[2].

Gdje postoje, uzimamo u obzir sustavne preglede i metaanalize. Sustavni pregled nastoji pronaći, vrednovati i sažeti sve dokaze koji odgovaraju unaprijed određenim kriterijima, a metaanaliza rezultate pojedinih studija objedinjuje u zajedničku statističku procjenu^[3].

Studije na životinjama i u laboratoriju zaseban su, niži stupanj. Intervencije koje su u životinjskim modelima obećavajuće u kliničkoj praksi često se ne potvrde^[4]. Prema jednom od pregleda, objavljene stope uspješnog prijenosa rezultata sa životinja na ljude kreću se od 0 do 100 %, a autori zaključuju da je uspjeh prijenosa možda nepredvidiv^[5].

Koja pravila vrijede pri ocjenjivanju?

Vrijede tri pravila.

1. Ocjena vrijedi za pojedinu namjenu upotrebe, a ne za tvar kao cjelinu. Ista tvar može za različite namjene imati različite ocjene.
2. U slučaju sumnje vrijedi niža ocjena. Razina dokaza zavisi i od kvalitete: loše osmišljena randomizirana studija ima istu razinu dokaza kao kohortna studija^[1]. Studije s pozitivnim ishodima uz to se objavljuju češće i brže od studija s negativnim^[6], a studije koje financira proizvođač češće izvještavaju o povoljnim rezultatima^[7].
3. Ocjena ne govori o sigurnosti. Govori koliko dokaza postoji za učinak. Rizici su opisani posebno.

Koje izvore koristimo?

Koristimo objavljena istraživanja i službene izvore. Za učinke i rizike to su PubMed, Cochrane te Europska agencija za lijekove (EMA) s javnim izvještajima o ocjeni lijekova i sažecima opisa svojstava lijeka. Za pravni status i dostupnost to su službeni registri lijekova i regulatori pojedinih država te liste lijekova zdravstvenih osiguranja. Za sport je izvor popis zabranjenih tvari Svjetske antidopinške agencije (WADA).

Mediji su dopušteni samo za dostupnost i cijene lijekova, uvijek s datumom. Uz svaki izvor naveden je datum pristupa, a izvori su na svakoj stranici numerirani i povezani.

Kako provjeravamo činjenice?

Svaki izvor je otvoren i pročitan prije nego što je tvrdnja zapisana. Izvor koji nije bilo moguće otvoriti ne navodimo, a tvrdnju ne objavljujemo. Činjenice je zatim nezavisno provjerio drugi provjeravatelj, a ne onaj koji ih je prikupio: izvore je otvorio ponovo i tvrdnje usporedio s njima. I provjeravatelj je sustav umjetne inteligencije, a ne čovjek, pa takva provjera ne zamjenjuje stručni pregled.

Pravni status uz svaku državu ima oznaku provjerenosti. Gdje status nije bilo moguće potvrditi kod službenog izvora, stranica prikazuje “Status nije provjeren” i objašnjava šta smo našli. Podatak da tvari nema u registru lijekova vrijedi za pretraživane pojmove i za navedeni datum.

Šta ne objavljujemo?

Ne objavljujemo ništa što bi funkcioniralo kao uputa za upotrebu. To znači:

• bez doza i protokola, kod bilo koje tvari,
• bez uputa za pripremu ili injiciranje,
• bez prodavača i uputa za kupovinu,
• bez cijena neodobrenih tvari.

Kod odobrenih lijekova navodimo da doziranje određuje liječnik i povezujemo na službeni sažetak opisa svojstava lijeka. Cijene navodimo samo kod odobrenih lijekova, iz javnog izvora s datumom i s objašnjenjem šta broj znači.

Koja su ograničenja našeg rada?

Ograničenja su četiri i navodimo ih otvoreno.

• Većina studija pročitana je po sažetku. Pojedinosti koje sažetak ne navodi zato ne opisujemo.
• Ljestvica je urednički alat, a ne službena klasifikacija. Ustaljeni pristup GRADE, na primjer, određuje četiri razine pouzdanosti dokaza, od visoke do vrlo niske, i ocjenjuje ih po pet područja^[8]. Naša ljestvica je jednostavnija i taj pristup ne zamjenjuje.
• Provjera ne zamjenjuje stručni pregled. Sadržaj su pripremili i provjerili sustavi umjetne inteligencije, a ne zdravstveni stručnjak ili pravnik.
• Stanje se mijenja. Registri lijekova, liste osiguranja i istraživanja se ažuriraju. Rezultati novih studija mogu promijeniti zaključke^[3], pa svaka stranica ima datum zadnjeg ažuriranja i povijest izmjena.

Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjetovanje s liječnikom ili farmaceutom.