Kolagenski peptidi: dokazi, rizici i pravni status

Šta su kolagenski peptidi i kako djeluju?

Kolagenski peptidi su kolagen razgrađen na kraće lance aminokiselina, koji se prodaje kao dodatak prehrani za uzimanje kroz usta (peroralno). Nazivaju ih i hidrolizirani kolagen ili kolagenski hidrolizat. Peptidi su kratki lanci, obično od 2 do 50 aminokiselina^[20]. U jednoj od studija koje sažimamo u nastavku korišteni su kolagenski peptidi iz riblje kože^[8].

Kolagenski peptidi nisu lijek. U EU su dodaci prehrani uređeni kao hrana i njihovo oglašavanje ne smije im pripisivati svojstva sprečavanja, liječenja ili izlječenja bolesti^[21]. Prema definiciji Europske komisije, dodaci su koncentrirani izvori hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji dopunjuju uobičajenu prehranu^[22].

Kako bi kolagenski peptidi uzeti kroz usta trebali utjecati na kožu ili zglobove, provjereni izvori za ovu stranicu ne objašnjavaju. Opisuju ishode koji su u studijama izmjereni, na primjer hidrataciju i elastičnost kože ili bol u zglobovima. Zato ovdje ne navodimo tvrdnje o mehanizmu.

Šta pokazuju istraživanja o kolagenskim peptidima?

Istraživanja na ljudima postoje, ali su dokazi kod sve četiri ispitivane namjene ograničeni B Ocjena B: Ograničeni dokazi, a kod kože ih nezavisne studije nisu potvrdile^[1].

Kod kože su metaanalize randomiziranih studija pokazale poboljšanje hidratacije i elastičnosti u odnosu na placebo; najveća je obuhvatila 26 studija i 1721 sudionika^{[2], [3]}. Metaanaliza 23 studije iz 2025. godine, međutim, nije našla učinak u studijama bez financiranja farmaceutskih kompanija ni u studijama visoke kvalitete^[1]. Za usporedbu: Cochraneov pregled studija lijekova i medicinskih proizvoda (ne dodataka prehrani) utvrdio je da studije koje financira proizvođač češće izvještavaju o povoljnim rezultatima^[23]. Više o tome pod pojmom sukob interesa.

Kod bolova u zglobovima zbog osteoartritisa metaanaliza 35 randomiziranih studija (3165 pacijenata) pokazala je kod različitih kolagenskih pripravaka mali do umjeren učinak na bol i funkciju zglobova^[4]. Metaanaliza ograničena na kolagenske peptide obuhvatila je samo 4 studije (507 pacijenata) i sve su imale visok rizik pristranosti^[5].

Kod mišića i tetiva metaanaliza 19 studija (768 zdravih odraslih) pokazala je uz kolagenske peptide i redovno vježbanje male do umjerene učinke na nemasnu tjelesnu masu, građu tetiva i maksimalnu snagu. Autori pouzdanost dokaza ocjenjuju kao nisku do umjerenu, a za tetive kao vrlo nisku^[7].

Kod kose postoji jedna randomizirana, placebom kontrolirana studija (114 žena s celulitom koje su same prijavile prorjeđivanje kose, 24 sedmice): uz kolagenske peptide izmjeren je veći promjer vlasi nego uz placebo, a među autorima su zaposlenici kompanije koja razvija dodatke prehrani^[8]. Kod noktiju postoji samo otvorena studija bez kontrolne skupine (25 sudionika, 24 sedmice); bez usporedbe s placebom uočene promjene ne mogu se pouzdano pripisati kolagenu^[9]. Pregledni članak zaključuje da tvrdnje u medijima o kolagenu za kožu, kosu i nokte nadilaze ono što podržavaju objavljena istraživanja^[10].

Zdravstvena tvrdnja je svaka izjava o vezi između hrane i zdravlja; znanstvene dokaze za nju ocjenjuje EFSA, a odobrava je Europska komisija^[24]. Javni registar EU navodi odobrene i odbijene zdravstvene tvrdnje^[25]. Zdravstvene tvrdnje za kolagen i kožu te za kolagen i zglobove u tom registru nisu odobrene^[12].

Koji su rizici i nuspojave kolagenskih peptida?

U studijama su najčešće opisane probavne tegobe, a pouzdanih podataka o sigurnosti je malo. U studijama kod osteoartritisa razlika u učestalosti nuspojava između kolagenskih peptida i placeba nije bila statistički značajna, a kvaliteta tih dokaza je vrlo niska^[5].

Posebno treba spomenuti alergije. Kolagen ribljeg porijekla može kod osoba s alergijom na ribu izazvati tešku alergijsku reakciju (anafilaksiju); opisan je slučaj kod djeteta nakon konzumiranja proizvoda s ribljim kolagenom^[11].

Treći rizik nije zdravstveni, nego se tiče očekivanja. Velik dio studija je malen ili ih financira industrija, pa očekivanja koja stvara oglašavanje mogu biti veća od dokazanog^{[1], [10]}.

• U studijama kod osteoartritisa među nuspojavama su najčešće opisane probavne tegobe. Razlika u učestalosti nuspojava između kolagenskih peptida i placeba nije bila statistički značajna, a kvaliteta tih dokaza je vrlo niska.^[5]
• Kolagen ribljeg porijekla može kod osoba s alergijom na ribu izazvati tešku alergijsku reakciju (anafilaksiju). Opisan je slučaj kod djeteta nakon konzumiranja proizvoda s ribljim kolagenom.^[11]
• Velik dio studija je malen ili ih financira industrija, a učinci na kožu nisu potvrđeni u nezavisnim i kvalitetnijim studijama. Očekivanja koja stvara oglašavanje zato mogu biti veća od dokazanog.^[1][10]

Jesu li kolagenski peptidi legalni u BiH, Hrvatskoj i regiji?

Kolagenski peptidi su u zapisu razvrstani kao dodatak prehrani, ali smo taj status kod službenog izvora potvrdili samo za Hrvatsku. Kod ostale tri države tablica zato pokazuje “Status nije provjeren”.

Hrvatski Pravilnik o tvarima koje se mogu dodavati hrani (NN 160/2013) u Prilogu II. među tvarima dopuštenim u hrani i dodacima prehrani navodi kolagen. Navodi ga općenito, a ne posebno kolagenske peptide, i riječ je o dopuštenom sastojku, a ne o ocjeni pojedinog proizvoda ili njegovih učinaka. Pregledan je tekst iz 2013. godine, a eventualne kasnije izmjene nisu^{[16], [17]}.

Za Bosnu i Hercegovinu našli smo samo prednacrt pravilnika o dodacima prehrani, a važeći propis nismo mogli potvrditi^[18]. Za Sloveniju Ministarstvo zdravlja navodi da su dodaci prehrani hrana koja može sadržavati i hidrolizate bjelančevina; službeni izvor koji bi izričito navodio kolagenske peptide nismo pronašli^{[14], [15]}. Srpski pravilnik određuje upis dodatka prehrani u bazu ministarstva zdravlja prije stavljanja na tržište, a kolagen izričito ne navodi^[19].

Na popisu zabranjenih tvari WADA-e za 2026. godinu kolagenski peptidi nisu navedeni^[13].